Poljska u Hrvatskoj

Razgovor je bio usredotočen na pitanje sigurnosti, što je jedan od prioriteta poljskog predsjedanja Vijećem EU, a što je povezano ne samo s ratom u Ukrajini, već i s općom međunarodnom situacijom. Veleposlanik je naglasio da je od početka rata u Ukrajini Poljska postala meta izrazito agresivnih hibridnih aktivnosti Rusije i Bjelorusije, koje uključuju ne samo dezinformacije i špijunažu, već i diverzije i sabotaže, Među njima su, između ostalog, podmetanje požara, postavljanje eksploziva u poštanske pošiljke, pa čak i pokušaji izazivanja prometnih nesreća. Kako je istaknuo P. Czerwiński, takve operacije tajnih službi obiju susjednih zemalja predstavljaju prijetnju kako Poljskoj, tako i cijeloj Europi, „jer Rusija, Bjelorusija i druge autoritarne države ne prihvaćaju naš način života, demokraciju ni slobodu“. Suočena s takvim izazovima, cijela zapadna zajednica „mora ojačati svoj sigurnosni sustav u svim njegovim dimenzijama“, napomenuo je veleposlanik.

U daljnjem dijelu razgovora, veleposlanik P. Czerwiński je, između ostalog, govorio o niskoj razini pripremljenosti EU za obranu od potencijalnih prijetnji, što je rezultat zanemarivanja tijekom proteklih 30 godina. Uzrocima toga bili su „naivno uvjerenje da su mir i stabilnost sigurni i zauvijek zajamčeni“. Europa se previše oslanjala na zaštitu koju su pružale Sjedinjene Države. „Bio je to ugodan život pod američkim kišobranom“, rekao je veleposlanik, dodajući da je „rat koji traje s one strane naše istočne granice, između ostalog, posljedica činjenice da su se agresivne autoritarne države intenzivno naoružavale, dok je demokratski Zapad sve više smanjivao svoje obrambene sposobnosti“. Veleposlanik P. Czerwiński naglasio je da se „Europa razoružala ne samo u vojnom smislu, već i u mentalnom smislu. Ukinut je opća vojna služba, a potpuno je zanemaren domoljubni i građanski odgoj, koji bi mladoj generaciji Europljana usadio osjećaj dužnosti prema domovini, društvu i cijeloj zajednici.“

Govoreći o poljskom stavu u vezi s izgledima za okončanje sukoba u Ukrajini, veleposlanik je podsjetio da „mirovni sporazum prije svega moraju prihvatiti ukrajinski narod i ukrajinske vlasti“, iako će „kompromis svakako biti potreban s obje strane“. Istaknuo je da je u ovom trenutku ključno da „Zapad ne odustane od daljnje podrške Ukrajini, niti da je prisiljava na pretjerane ustupke“ te da zaustavi vojne operacije koje za sobom povlače brojne civilne žrtve.