229. godišnjica Ustava 3. maja
03.05.2020
Ustav koji je 3. maja 1791. u Varšavi usvojio Sejm Republike Poljske (kasnije nazvan Veliki) bio je u Evropi prvi, a u svetu drugi moderni ustav.
Kreatori ustava, crpeći inspiraciju iz političke misli i filozofije evropskog prosvetiteljstva i američkog ustava usvojenog 1787. godine, verovali su da vlast treba da služi boljitku celog naroda, a ne samo interesima privilegovanih klasa. Ustav je trebalo da pokrene dalje reforme usmerene jačanju države. Akcije koje su u to vreme predstavnici društvenih elita preduzimali da bi Poljsku zaštitili od pretnji suseda i danas su primer odgovornosti. Konačna podela Poljske od strane Austrije, Pruske i Rusije 1795. dovela je do gubitka nezavisnosti. Ko-autori Ustava 3. maja, Ignaci Potocki i Hugo Kolontaj su, nakon mnogo godina, ocenili da je ustav bio "poslednja želja i testament umiruće domovine".
Proslave Ustava 3. maja bile su zabranjene tokom podela Poljske. Nakon što je Poljska ponovo stekla nezavisnost nakon Prvog svetskog rata, godišnjica Ustava 3. maja priznata je za nacionalni praznik 1919. godine. Za vreme nemačke i sovjetske okupacije, praznik Ustava 3. maja je bio zabranjen. Nakon Drugog svetskog rata, komunističke vlasti u Varšavi želele su da likvidiraju proslave 3. maja zbog pozivanja na tradiciju poljske nezavisnosti i njihov nacionalno-katolički karakter. Istovremenoje kao alternativa promovisan i predstavljan Praznik rada. Dugi niz godina nije bilo državnih ceremonija povezanih sa godišnjicom Ustava 3. maja, a svi pokušaji da se praznik proslavi obično su završavali pritvorima i šikaniranjima. 1990. godine, nakon pada komunizma i ponovnog suvereniteta Poljske, vraćena je i predratna tradicija i 3. maj je iznova proglašen nacionalnim praznikom.
Kancelarija portparola
Ministarstvo spoljnih poslova