Back

Strategija poljske spoljne politike za period 2026-2030

08.04.2026

Na inicijativu Ministarstva spoljnih poslova, Savet ministara usvojio je Strategiju poljske spoljne politike za period 2026-2030.

Strategia PPZ

Evropska unija

Poljska teži jakoj poziciji unutar EU i ulasku u krug tzv. „Velike petorke" – najvećih država članica koje oblikuju unijsku politiku. Poljska vizija EU počiva na tri stuba:

  • Geopolitička unija – EU kao dopuna NATO-u, instrument solidarne spoljne i bezbednosne politike koja aktivno brani interese članica od spoljnih aktera; sankcije su ključni alat.
  • Unija vrednosti – zajednica zasnovana na ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava.
  • Unija rasta – EU kao pokretač modernizacije i konkurentnosti poljske privrede, uz zaštitu evropskih subjekata na unutrašnjem tržištu.

Poljska podržava proširenje EU, smatrajući da ono širi zonu bezbednosti i demokratije, ali se protivi snižavanju kriterijuma za pristupanje. U pregovorima važi načelo „više za više" – napredak mora biti realan i merljiv. Poljska želi da zadrži jednoglasnost u Zajedničkoj spoljnoj i bezbednosnoj politici.

 

NATO i transatlantska bezbednost

NATO ostaje temelj poljske bezbednosti. Poljska troši najveći procenat BDP-a na odbranu u Savezu i tretira savezničke obaveze kao prioritet. Ključni ciljevi su:

  • zadržavanje stalne prisutnosti američkih vojnih snaga na teritoriji Poljske (u okviru EDCA) i na istočnom krilu NATO-a,
  • izgradnja verodostojnog odvraćanja prema Rusiji,
  • jačanje evropskog bezbednosnog stuba kao dopune, a ne alternative transatlantskim vezama,
  • odbrambena saradnja sa SAD, ali i sa Južnom Korejom, Kanadom, Norveškom i Ukrajinom,
  • ulaganja u dvojnu civilno-vojnu infrastrukturu i utvrđivanje istočne granice (projekat „Istočni štit" / Tarcza Wschód).

Poljska odbacuje koncepcije koje bi mogle oslabiti NATO ili dovesti u pitanje verodostojnost savezničkih garancija – npr. raspoređivanje mirovnih snaga NATO-a u Ukrajini ne sme biti na štetu bezbednosti samih članica.

 

Ruska agresija na Ukrajinu

Rusija se smatra dugoročnom pretnjom po čitavu Evropu – bez obzira na ishod rata – sve dok ne dođe do promene režima ili dok Kremlj ne odustane od imperijalnih ambicija. Poljska:

  • dosledno podržava Ukrajinu vojnički, politički i ekonomski,
  • zagovara održavanje i pooštravnje sankcija (kako ih treće države ne bi zaobilazile),
  • traži da Rusija bude politički, finansijski i krivično odgovorna,
  • isključuje normalizaciju odnosa s Kremljom uz trenutnu politiku Moskve,
  • podržava nezavisne medije na ruskom i beloruskom jeziku, kao i civilno društvo u Rusiji i Belorusiji,
  • posmatra rat u Ukrajini kao centralnu referentnu tačku celokupne strategije – njegov ishod direktno će uticati na bezbednost i poziciju Poljske.

 

Zapadni Balkan

Poljska dosledno podržava proširenje EU na države Zapadnog Balkana, uverena da taj proces širi zonu bezbednosti, stabilnosti i vladavine prava i podstiče ekonomsku saradnju. Istovremeno, Poljska:

  • protivi se ubrzavanju pristupanja po cenu snižavanja kriterijuma,
  • zahteva da pregovori budu transparentni i zasnovani na meritokratskoj oceni napretka (načelo „više za više"),
  • postavlja zaštitu ključnih interesa Poljske kao preduslov za svaku odluku o pristupanju,
  • podržava razvoj infrastrukture koja povezuje balkanski region s ostatkom EU i NATO-a (u okviru Inicijative Trimora – projekat obuhvata veze od Estonije do Grčke).

Čitav dokument je dostupan na poljskom i engleskom jeziku na: Strategia polskiej polityki zagranicznej na lata 2026 - 2030 - Ministerstwo Spraw Zagranicznych - Portal Gov.pl  

{"register":{"columns":[]}}